Arhitekt Barić: "Točkasti urbanizam" u Zagrebu pogodovao je interesnim skupinama

"Uvjeren sam da većina građana Zagreba želi živjeti u uređenom gradu. Dosta je urbanističkog kaosa koji je desetljećima vladao u glavnom gradu Hrvatske" - tim je riječima zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio raspravu o konačnom prijedlogu novog zagrebačkog GUP-a.

Gospodine Bariću, kako komentirate činjenicu da je nakon dugog vremena u kojem su administrativnim odgodama pokušali zaustaviti novi GUP, Vlada, odnosno ministarstva, ipak dali suglasnost i da rasprava o novom GUP-u, odnosno njegovo usvajanje, kreće već početkom jeseni?

"Ja bih prvo malo relativizirao te administrativne zabrane. Moramo biti svjesni da je GUP bilo kojega grada, tako i grada Zagreba, podložan svom osnovnom temeljnom zakonu, a to je Zakon o prostornom uređenju. I dok prostorni plan kao što je GUP nije usklađen sa svim elementima po mišljenju, naravno, ministarstva i njegovih stručnih službi koji se time bave, tako dugo se taj dokument ne može donijeti", kazao je.

"Elitni" dijelovi grada nalikuju favelama

Dodao je kako mu je žao što izmjene i dopune GUP-a postaju dnevno-politička tema te što se nije izrađivao potpuno novi dokument, nego se i dalje gradi na starim, slabim temeljima. Posljednji plan s jasnom razvojnom osnovom, rekao je, bio je "2000 Plus" pročelnika Slavka Dakića, dok je u posljednjih 25 godina prevladavao "točkasti urbanizam" koji je pogodovao interesnim skupinama ili lokalnim inicijativama.

Najvećom pogreškom smatra dopuštanje gradnje "urbanih vila" uz ulice širine svega dva do četiri metra, što uspoređuje s favelama, pa čak i u "najelitnijim" dijelovima grada.

Na pitanje hoće li novi GUP spriječiti divlju gradnju, odgovorio je kako to ne ovisi samo o planu, nego o građevinskoj inspekciji i onima koji provode i kontroliraju izgradnju.

Govoreći o ključnim projektima, ocijenio je da se "Zagrebački Manhattan" na prostoru Hipodroma neće dogoditi jer taj zeleni pojas treba zaštititi, dok na dijelu Velesajma vidi potencijal za razvoj, uključujući hotele i konferencijski centar.

Izgradnja stadiona u Zagrebu trajala bi godinama

Rotor smatra mogućim mjestom za "ozbiljan urbanizam" i prostorni reper na južnom ulazu u grad, ali uz ozbiljnog investitora i prometno rješenje, uključujući zapadni Jarunski most.

O projektu odvjetnika Ante Nobila, koji uključuje 6-7 višekatnica zapadno od Rotora, rekao je da je riječ o gustoj izgradnji koja ima smisla jedino ako se riješi promet i infrastruktura, posebno s obzirom na planiranu nacionalnu dječju bolnicu.

Za izgradnju novog stadiona u Zagrebu rekao je da se natječaj najavljuje već pet godina, a kad počne, izgradnja bi trajala 4-5 godina.

Maksimir bi, procjenjuje, stajao oko 200 milijuna eura, dok bi obnova Poljuda bila znatno jeftinija. Poljud smatra jednim od najljepših stadiona u Europi, kojeg treba obnoviti i povećati kapacitet na 45 tisuća mjesta.

Jednom izgubljeni prostor ne može biti vraćen

O obnovi nakon potresa kaže da nedostaje sustavnosti te da je proces prepušten individualnoj inicijativi, što znači da će obnova trajati još barem deset godina. Iako su iskorištena europska sredstva, ključne zgrade poput HNK-a nisu obnovljene, a odluke se često donose prema dnevno-političkim kriterijima.

Govoreći o bespravnoj gradnji, istaknuo je da problem i dalje traje te da se prema prostoru odnosimo s "neviđenim prijezirom".

Smatra da bi država trebala strože provoditi inspekcijske kontrole umjesto naknadne legalizacije, te upozorio da jednom izgubljeni prostor ne može biti vraćen. To, kaže, treba postati nacionalni konsenzus jer "kad ga potrošimo – papala maca".